Pahuljice

PAHULJICE – podružnica medicinskih sestara PD NAFTAPLINA

 

Svakodnevna skrb za bolesne i nemoćne ostavlja nevidljiv, ali dubok trag u životima medicinskih sestara. To vide njihove obitelji i prijatelji, oni koji s medicinskim sestrama žive život. Tu spadaju i Pahuljice.

Naime, medicinske su sestre kroz Pahuljice našle način da iz brojnih osobnih i profesionalnih bitaka izađu kao pobjednici. Poštujući bolest i bolesne prihvaćaju salutogenezu kao vlastiti izbor.

Kada su i kako nastale Pahuljice?

Prije više od jednog desetljeća, točnije 2001. godine, na inicijativu Brankice Rimac, predsjednice podružnice HUMS-a (Hrvatsko udruženje medicinskih sestara) pri KBC Zagreb, začeta je ideja o osnivanju planinarskog društva medicinskih sestara. Kako su neke od začetnica, među kojima je i Nada Premrou, bile povezane bračnim i drugim vezama uz „Naftaplin“, povezivanje s istoimenim planinarskim društvom tada se nametnulo kao najbolje rješenje.

Od tada pa sve do danas, posljednjih trinaest godina, Pahuljice su se uspjele održati usprkos raznim „dječjim bolestima“.

Kako to s pahuljicama biva ‒ u hladnom ih dobu ima više, a kad zatopli neke se sljube, neke zaljube, neke rastope i samo nestanu ‒ upravo je tako i s našim Pahuljicama, no uvijek ih ima tridesetak. U prvim godinama Pahuljice su imale i vlastiti kalendar izleta, ali s godinama i s nestabilnim sveopćim ekonomskim promjenama svoje su izlete uklopile u izlete matičnog Društva. Ono što se kod Pahuljica ne mijenja jest obilježavanje međunarodnog Dana sestrinstva u planini.

Ljepote Lijepe naše su nebrojene, a Pahuljice svake godine otkrivaju jedan njezin dio. Izleti su osmišljeni tako da svaka Pahuljica pronađe nešto za sebe: ima zahtjevnih i teških staza za one željne adrenalina, ali i lakših i lakih staza za one željne uživanja, no uvijek se tu nađe i plašljivi šofer autobusa kojeg brižne Pahuljice „čuvaju“.

Prvi izlet bio je 2001. godine prema Okiću i Plješivici. Na njemu su se Pahuljice upoznale s osnovama orijentacije i zapamtile sljedeću uputu: „Kartu čitaj, seljaka pitaj“.

Bez obzira na klimatska područja Pahuljice su posjetile Lijepu našu od istoka i zapada do sjevera i juga kako slijedi:

  1. g. Lapjak (Lapjak je prelijep šumoviti vrh na južnom dijelu Papuka na 667 mnadmorske visine.)
  1. g. špilja Lokvarka ‒ park šuma Golubinjak (Lokvarka se ubraja u naše najveće špilje namijenjene i uređene za turiste, dok je Park šuma Golubinjak prirodni raj u okružju crnogorice.)

Kolaž slika sa izleta „Pahuljica“

  1. g. Bilogora (S planinarskog doma Kamenitovac, koji se nalazi na 242 m nadmorske visine, pruža se prekrasan vidik na Kalnik i bjelovarsku dolinu.)
  1. g. NP Plitvička jezera (Ljepota Plitvičkih jezera poznata je u cijelom svijetu, a njezinu popularnost potvrđuje broj sudionika, koji je bio najveći do sada ‒ sudjelovale su 84 Pahuljice.)
  1. g. Samoborsko gorje (Mreža planinarskih puteva omogućuje brojne izlete, a svaka staza predstavlja zaseban doživljaj.)
  1. g. Vodenice-Ozalj (Vodenice su osamljeno brdo nadmorske visine od 538 m, koje dominira područjem između donjeg toka Kupe i Dobre. Srednjovjekovni grad Ozalj. Osim što je u njemu stolovao ban Petar Zrinski, poznat je i kao rodni grad hrvatske slikarice Slave Raškaj.)
  1. g. Zagradski vrh (S 1178 m nadmorske visine najviši je vrh u pojasu primorskog ruba goranske visoravni.)
  1. g. Učka (Vrh Vojak s 1396 m nadmorske visine najviši je vrh Učke i istarskog poluotoka. Na njemu se nalazi kameni razgledni toranj visok desetak metara, sagrađen 1911. godine i smatra se jednim od najljepših vidikovaca u cijeloj Hrvatskoj.)

95

  1. g. Jablanac ‒ uvala Zavratnica (Neki je nazivaju minijaturom norveških fjordova, a uvala je zaštićeni krajolik i pripada Parku prirode Velebit.)
  1. g. Izlet nije održan.
  2. g. Rimska staza ‒ Petrova gora (Poučna staza „Rimski put“ kružnog je oblika duljine 2600 m, prolazi kroz gustu šumu bukve, hrasta kitnjaka i kestena.

Informativne ploče prikazuju općenite teme ekologije Planeta.)

  1. g. Obzova-Krk-Košljun (Potpuno kamenit vrh Obzova na 569 m nadmorske visine najviši je vrh otoka Krka. Otočić Košljun bio je nastanjen još u rimsko doba kada je na njemu sagrađen utvrđeni ljetnikovac, a danas se tu nalazi franjevački samostan.)
  1. g. NP Starigrad Paklenica ‒ Manita peć (Slika prepoznatljivih kanjona okomito urezanih u južne padine Velebita potvrđuje slogan da je Paklenica mjesto gdje planina dotiče more. Od brojnih špiljskih objekata za javnost je otvorena samo Manita peć, a starost njenih ukrasa procjenjuje se na oko 80 000 godina.)
  1. g. Kolovratske stijene (Kolovratske su stijene osamljena skupina stijena na 1090 m, ispod kojih se proteže Vinodolski zaljev.) Osim planinarskih izleta Pahuljice su 2013. godine pokrenule suradnju s

planinarskom sekcijom Društva medicinskih sestara, tehničara i primalja Ljubljane te tako uspostavile i vrijedne profesionalne kontakte. Kolegice su nas ove, 2014. godine, posjetile u našoj planinarskoj kući na Sljemu, poznatijoj kao Risova jazbina. Promidžbu planinarenja među medicinskih sestrama napravila je Nada Premrou i objavom „Drvenog jubileja Pahuljica“ u Sestrinskom glasniku 2005. godine, a 2011. godine u Hrvatskom časopisu za javno zdravstvo objavljen je članak Ljerke Armano pod nazivom „Gojzericom protiv stresa“. Baš kao što kažu naši stari: „Bolje da propadne selo, nego običaji“, tako se i mi nadamo da će se lijepa tradicija obilježavanja Dana sestrinstva u planini nastaviti te da će Pahuljice s ponosom slaviti buduće jubileje.


Share