
PAHULJICE – podružnica medicinskih sestara PD NAFTAPLINA
Svakodnevna skrb za bolesne i nemoćne ostavlja nevidljiv, ali dubok trag u životima medicinskih sestara. To vide njihove obitelji i prijatelji, oni koji s medicinskim sestrama žive život. Tu spadaju i Pahuljice.
Naime, medicinske su sestre kroz Pahuljice našle način da iz brojnih osobnih i profesionalnih bitaka izađu kao pobjednici. Poštujući bolest i bolesne prihvaćaju salutogenezu kao vlastiti izbor.
Kada su i kako nastale Pahuljice?
Prije više od jednog desetljeća, točnije 2001. godine, na inicijativu Brankice Rimac, predsjednice podružnice HUMS-a (Hrvatsko udruženje medicinskih sestara) pri KBC Zagreb, začeta je ideja o osnivanju planinarskog društva medicinskih sestara. Kako su neke od začetnica, među kojima je i Nada Premrou, bile povezane bračnim i drugim vezama uz „Naftaplin“, povezivanje s istoimenim planinarskim društvom tada se nametnulo kao najbolje rješenje.
Od tada pa sve do danas, posljednjih trinaest godina, Pahuljice su se uspjele održati usprkos raznim „dječjim bolestima“.
Kako to s pahuljicama biva ‒ u hladnom ih dobu ima više, a kad zatopli neke se sljube, neke zaljube, neke rastope i samo nestanu ‒ upravo je tako i s našim Pahuljicama, no uvijek ih ima tridesetak. U prvim godinama Pahuljice su imale i vlastiti kalendar izleta, ali s godinama i s nestabilnim sveopćim ekonomskim promjenama svoje su izlete uklopile u izlete matičnog Društva. Ono što se kod Pahuljica ne mijenja jest obilježavanje međunarodnog Dana sestrinstva u planini.
Ljepote Lijepe naše su nebrojene, a Pahuljice svake godine otkrivaju jedan njezin dio. Izleti su osmišljeni tako da svaka Pahuljica pronađe nešto za sebe: ima zahtjevnih i teških staza za one željne adrenalina, ali i lakših i lakih staza za one željne uživanja, no uvijek se tu nađe i plašljivi šofer autobusa kojeg brižne Pahuljice „čuvaju“.
Prvi izlet bio je 2001. godine prema Okiću i Plješivici. Na njemu su se Pahuljice upoznale s osnovama orijentacije i zapamtile sljedeću uputu: „Kartu čitaj, seljaka pitaj“.
Bez obzira na klimatska područja Pahuljice su posjetile Lijepu našu od istoka i zapada do sjevera i juga kako slijedi:
- g. Lapjak (Lapjak je prelijep šumoviti vrh na južnom dijelu Papuka na 667 mnadmorske visine.)
- g. špilja Lokvarka ‒ park šuma Golubinjak (Lokvarka se ubraja u naše najveće špilje namijenjene i uređene za turiste, dok je Park šuma Golubinjak prirodni raj u okružju crnogorice.)
Kolaž slika sa izleta „Pahuljica“
- g. Bilogora (S planinarskog doma Kamenitovac, koji se nalazi na 242 m nadmorske visine, pruža se prekrasan vidik na Kalnik i bjelovarsku dolinu.)
- g. NP Plitvička jezera (Ljepota Plitvičkih jezera poznata je u cijelom svijetu, a njezinu popularnost potvrđuje broj sudionika, koji je bio najveći do sada ‒ sudjelovale su 84 Pahuljice.)
- g. Samoborsko gorje (Mreža planinarskih puteva omogućuje brojne izlete, a svaka staza predstavlja zaseban doživljaj.)
- g. Vodenice-Ozalj (Vodenice su osamljeno brdo nadmorske visine od 538 m, koje dominira područjem između donjeg toka Kupe i Dobre. Srednjovjekovni grad Ozalj. Osim što je u njemu stolovao ban Petar Zrinski, poznat je i kao rodni grad hrvatske slikarice Slave Raškaj.)
- g. Zagradski vrh (S 1178 m nadmorske visine najviši je vrh u pojasu primorskog ruba goranske visoravni.)
- g. Učka (Vrh Vojak s 1396 m nadmorske visine najviši je vrh Učke i istarskog poluotoka. Na njemu se nalazi kameni razgledni toranj visok desetak metara, sagrađen 1911. godine i smatra se jednim od najljepših vidikovaca u cijeloj Hrvatskoj.)
95
- g. Jablanac ‒ uvala Zavratnica (Neki je nazivaju minijaturom norveških fjordova, a uvala je zaštićeni krajolik i pripada Parku prirode Velebit.)
- g. Izlet nije održan.
- g. Rimska staza ‒ Petrova gora (Poučna staza „Rimski put“ kružnog je oblika duljine 2600 m, prolazi kroz gustu šumu bukve, hrasta kitnjaka i kestena.
Informativne ploče prikazuju općenite teme ekologije Planeta.)
- g. Obzova-Krk-Košljun (Potpuno kamenit vrh Obzova na 569 m nadmorske visine najviši je vrh otoka Krka. Otočić Košljun bio je nastanjen još u rimsko doba kada je na njemu sagrađen utvrđeni ljetnikovac, a danas se tu nalazi franjevački samostan.)
- g. NP Starigrad Paklenica ‒ Manita peć (Slika prepoznatljivih kanjona okomito urezanih u južne padine Velebita potvrđuje slogan da je Paklenica mjesto gdje planina dotiče more. Od brojnih špiljskih objekata za javnost je otvorena samo Manita peć, a starost njenih ukrasa procjenjuje se na oko 80 000 godina.)
- g. Kolovratske stijene (Kolovratske su stijene osamljena skupina stijena na 1090 m, ispod kojih se proteže Vinodolski zaljev.) Osim planinarskih izleta Pahuljice su 2013. godine pokrenule suradnju s
planinarskom sekcijom Društva medicinskih sestara, tehničara i primalja Ljubljane te tako uspostavile i vrijedne profesionalne kontakte. Kolegice su nas ove, 2014. godine, posjetile u našoj planinarskoj kući na Sljemu, poznatijoj kao Risova jazbina. Promidžbu planinarenja među medicinskih sestrama napravila je Nada Premrou i objavom „Drvenog jubileja Pahuljica“ u Sestrinskom glasniku 2005. godine, a 2011. godine u Hrvatskom časopisu za javno zdravstvo objavljen je članak Ljerke Armano pod nazivom „Gojzericom protiv stresa“. Baš kao što kažu naši stari: „Bolje da propadne selo, nego običaji“, tako se i mi nadamo da će se lijepa tradicija obilježavanja Dana sestrinstva u planini nastaviti te da će Pahuljice s ponosom slaviti buduće jubileje.